Uvođenje dohrane kod malih beba roditeljima predstavlja veliki izazov obzirom na pregršt informacija i savjeta, pogotovo ukoliko im je to prvo dijete. U prvih godinu dana djetetova života, majčino ili adaptirano mlijeko predstavlja glavni izvor hranjivih tvari i energije za dijete, a do šestog mjeseca života ono je i jedini izvor hrane koji bi bebama trebao biti na
raspolaganju. Nakon toga mijenjaju se djetetove potrebe za hranjivim tvarima i energijom te se započinje i s postepenim uvođenjem namirnica u prehranu.

Kada započeti s dohranom?

Stavovi oko toga kada i s čime započeti dohranu, koje namirnice prve uvesti i na koji način, su oprečni i često se nailazi na različite podatke. Bitno je educirati se pravilno kako bi djetetu ponudili kvalitetan obrok onda kada je vrijeme za to. Prema mišljenju struke i relevantnih izvora kao što su Svjetska zdravstvena organizacija, Američka akademija za pedijatriju i mnoge druge, djetetu je do navršenog šestog mjeseca života dovoljno hranjenje majčinim mlijekom ili adaptiranim mlijekom, odnosno mliječnom formulom.

Pod tim se smatra isključivo hranjenje mlijekom, bez dodavanja čajeva, vode ili drugih napitaka. Do šestog mjeseca dijete namiruje sve svoje dnevne potrebe za energijom i tekućinom iz mlijeka, također ni djetetov probavni sustav nije spreman za ranije uvođenje krute hrane jer u startu nema sve enzime za probavu određenih namirnica. Primjerice, beba tek oko osmog mjeseca može probavljati vlakna iz nekih povrća, a prije šestog mjeseca dijete nije sposobno razgraditi škrob. Iako još uvijek možemo čuti savjete kako bebi od trećeg mjeseca treba ponuditi neki voćni sokić, to može dovesti do probavnih smetnji, boli u trbuhu i grčevima koje se svaka majka trudi izbjeći ili bar ublažiti.

Prve namirnice

Važno je odabrati prve namirnice s kojima će se dijete upoznati s novim načinom ishrane. Za prve namirnice koje će se ponuditi djetetu važno je da nisu slatke kako se dijete ne bi odmah u startu navikavalo na slatke okuse, ali da nemaju ni neku drugu, specifičnu aromu kako se dijete ne bi odbilo od kašica. Najbolji izbor je povrće nježnog okusa i teksture poput tikvica, batata, tikve, čičoke, luka (luk izgubi ljutinu kuhanjem), korabice nakon nekog vremena i mahune, cvjetaču i drugo povrće u skladu s dobi i razvojem djeteta.

Povrće se mora skuhati prije hranjenja djeteta, a sirovo se preporuča tek nakon prvog rođendana. Voće se isto daje od početka dohrane, najbolje je domaće i ne špricano, ali ako niste u mogućnosti nabaviti takvu domaću voćku, poželjno je kupiti provjereno i bio voće. Prve voćke preporučljive u uvođenju krute hrane su jabuka, kruška, šljiva koja je dobra u slučaju zatvora, marelice, breskve, lubenice pa i ostalo. Bitno je da je voće i povrće koje nudimo djetetu u svojoj sezoni.

Ukoliko dijete sa dohranom započinje u kasno jesenkom ili zimskom periodu kada su vrtovi već prazni onda je dobro započeti s tikvom ili batatom te sličnim namirnicama koje se mogu skladištiti u kućnim uvjetima te sa povrćem koje je bilo zamrznuto te sezone. Ne treba zazirati od povrća koje je zamrznuto u svojoj sezoni dozrijevanje jer takvo povrće zadržava nutritivne vrijednosti te je bolja opcija od svježeg povrća izvan sezone (poput rajčice ili svježih mahuna u zimskom periodu). Povrće koje nadima i zatvara poput mrkve, brokule, mahuna, cvjetače poželjno je davati malo kasnije, nakon što se uvelo drugo povrće koje je lakše za probaviti.

Također, mrkva i zeleno lisnato povrće (špinat, blitva )su prirodni čistaći tla i sadrže nitrate koji nisu poželjni u dohrani te se s takvim namirnicama ne treba žuriti i nuditi ih u početku. Žitarice kojima se započinje dohrana su proso, zob, kukuruz (palenta), pčenica, heljda i ostale. Najbolje je kuhati cijelo zrno žitarice (kod prosa, amaranta tj. šćira, zobi) ili griza od tih
žitarica.

Tjestenina, kruh i riža se preporučuju kasnije, najbolje nakon godine dana života. Meso i jaja te riba se isto daju postepeno počevši negdje nakon sedmog mjeseca starosti (do tada ionako upoznaje povrće i voće te žitarice), najbolje je započeti s laganim mesom i ribom poput peradi, janjetine i jaretine, te plave ribe (orada, oslić, srdele), a meso poput teletine i divljači ostaviti nakon devetog mjeseca. Svinjetina i ribe predatori poput morskog psa i tune su preporučljivi nakon godine dana života. 

Fermentirani proizvodi od mlijeka i jaja se daju nakon osmog mjeseca, postepeno kao i sve kako bi se utvrdile potencijalne alergijske reakcije. Također dobro je postepeno uvoditi i masnoće poput maslinovog ili repičinog ulja. Nakon nekoliko vrsta povrća i voća te žitarica može se početi s uvođenjem mesa Uvođenjem dohrane potrebno je nakon obroka djetetu početi nuditi i vodu za utaživanje žeđi. U početku djeca možda neće htjeti piti vodu jer su navikli na slatkasti i puni okus mlijeka, ali to ne treba roditelje obeshrabriti. Voda se može davati na bočicu, ukoliko dijete već pije mlijeko na takav način, ali poželjno je davati iz male, djeci prikladne čaše ili šoljice kako bi se navikavalo i na takav način pijenja.